Promicanje multidisciplinarnih onkoloških timova

• Multidisciplinarni pristup i razvoj multidisciplinarnih onkoloških timova su najjeftiniji, a potencijalno i najučinkovitiji način brzog unaprjeđenja uspješnosti liječenja raka u RH
• Zaključci multidisciplinarnog tima moraju biti zabilježeni i pohranjeni u obliku standardizirane dokumentacije, koja treba biti dio nacionalne baze onkoloških podataka i Registra za rak
• Učinkovit timski rad i kvalitetna komunikacija s pacijentima i članovima obitelji može značajno prevenirati pogreške u radu, nezadovoljstvo pruženom uslugom i spriječiti pritužbe na zdravstvene radnike
• Vizija je do 2030. osigurati da se 9 od 10 slučajeva oboljelih od raka prezentira pred organiziranim multidisciplinarnim timovima u svrhu donošenja zajedničke odluke o najboljem načinu liječenja

Onkološka kirurgija

• Uloga suvremenog onkološkog kirurga je uloga jednakopravnog člana multidisciplinarnog tima – s drugim članovima tima sudjeluje u prevenciji, dijagnostici, liječenju, praćenju i palijativnoj skrbi
• Kirurško liječenje raka u Republici Hrvatskoj nije primjereno sustavno organizirano. Ne postoji sustavna mreža onkoloških kirurških centara, niti su jasno, jedinstveno definirani minimalni preduvjeti za mogućnosti izvođenja pojedinih onkoloških kirurških zahvata. Onkološko kirurško liječenje često provode kirurzi koji nisu usko specijalizirani za liječenje tumora. Za sada nema jednoznačnih smjernica za indikacije i provođenje pojedinih kirurških postupaka. Nedostaju jasne definicije standardnih operativnih procedura
• Vizija je do 2030. osigurati da kirurške zahvate na većini onkoloških pacijenata (više od 80 %) izvode specijalizirani onkološki kirurzi u mreži onkoloških kirurških centara u skladu sa stručnom odlukom i strategijom liječenja multidisciplinarnog tima te u okviru izvrsnosti zapadnoeuropskog prosjeka

Radioterapija

• Radioterapija se kao metoda liječenja koristi kod 60 % ili više pacijenata oboljelih od raka
• Koristi se kao primarni, temeljni modalitet liječenja (samu ili u kombinaciji s kemoterapijom, hormonskom ili imunoterapijom), u liječenju lokalno ograničenih i lokalno uznapredovalih tumora, za sprječavanje povrata bolesti nakon radikalnog kirurškog liječenja, za potencijalno smanjenje velikih tumora (iz inicijalno inoperabilnih u operabilne), te u palijativne svrhe (za ublažavanje boli, pritiska i krvarenja) kada je tumor neizlječiv
• Radioterapija zahtijeva velika početna ulaganja, planiranje prostora i opreme
• U RH, na svakih 1000 novodijagnosticiranih pacijenta planira se 640 radioterapijskih planiranja i liječenja
• U RH je organizirano pet radioterapijskih ustanova u četiri regionalna centra
• Među ključnim preprekama su: neumreženost radioterapijskih centara koja smanjuje financijsku i kliničku učinkovitost, nepostojanje dugoročne strategije, nepostojanje samovrednovanja temeljem kliničkih ishoda, nedovoljna opremljenost, nedostatak stručnog kadra, neujednačenost korištenja opreme po centrima

Sustavno onkološko liječenje

• Sustavno liječenje raka sastoji se od protutumorskog i potpornog liječenja. Protutumorsko liječenje uključuje kemoterapiju, endokrinu terapiju, imunoterapiju, primjenu biološke terapije, a katkada i liječenje izotopima
• Svrha NSOPR-a je osigurati uvjete prema kojima će onkološki pacijenti u RH dobiti sustavnu terapiju koja značajno doprinosi produženju života bez progresije bolesti te time značajno utječe i na poboljšanje kvalitete života
• Sustav stavljanja novih lijekova na listu lijekova HZZO mora biti transparentan, jasan i brz
• Pri odobravanju terapija i definiranju indikacija treba uzimati u obzir mišljenje odgovarajućih stručnih liječničkih društava, a ne samo registraciju lijeka
• Odluku o načinu sustavnog liječenja pojedinog pacijenta treba načelno donijeti nakon rasprave u multidisciplinarnom timu u skladu s nacionalnim ili europskim smjernicama
• Rezultati liječenja, učinkovitost i toksičnost trebaju se pratiti, i pohranjivati u nacionalnu bazu onkoloških podataka te redovito kontrolirati
• Za sve odobrene sustavne onkološke terapije potrebno je planirati i osigurati dovoljno financijskih sredstava. Uzimajući u obzir skupoću terapije i opterećenje koje predstavlja za bolničke proračune, treba razmotriti modele financiranja liječenje pacijenta sa zloćudnim bolestima. Pri HZZO treba razmotriti mogućnost organizacije jedinice koji bi se bavio isključivo onkološkim pitanjima
• Tijekom zadnjih 20 godina udio izdataka namijenjenih raku u ukupnim zdravstvenim troškovima je konstantan (6-7% u Europi, 6,9 % u RH). Iako su izdaci za onkološke lijekove tijekom tog razdoblja i u apsolutnom i u relativnom smislu porasli, ostali troškovi ostali su na istoj razini ili su smanjeni unatoč povećanoj incidenciji raka uzrokovanoj starenjem stanovništva. Pad stope smrtnosti uzrokovane rakom kod radno sposobnih pacijenta rezultirao je smanjenjem gubitaka u proizvodnji uslijed preuranjene smrtnosti

Psihološka potpora, rehabilitacija i reintegracija onkoloških pacijenta

• Oko 60% pacijenata treba barem inicijalnu psihološku podršku, a oko 30% treba kontinuiranu podršku i praćenje radi izraženijih psiholoških teškoća u obliku anksioznodepresivnih reakcija, teškoća prilagodbe, simptoma posttraumatskog stresnog poremećaja, kognitivnih teškoća, psihoseksualnih i drugih teškoća
• Sve veći broj pacijenata preživljava rak, ali posljedice njihove bolesti i/ili liječenja predstavljaju prepreke u njihovu svakodnevnom životu. Rehabilitacijske mjere (psihološke, socijalne, zdravstvene) moraju biti uvedene od početka liječenja do kraja života
• Cilj rehabilitacije je smanjiti štetne posljedice bolesti i popratne pojave liječenja raka, potičući pacijenta da zauzme aktivniji pristup svojem liječenju (jačajući vlastite sposobnosti, vjeru u sebe) i pomažući obiteljima pacijenata da shvate njihove potrebe, a samim time i promijene stav društvenog okruženja prema raku